Intervju predsjednika Đukanovića za austrijski ORF TV

03/09/2020



NOVINAR:“G-dine Predsjedniče, Vi ste i predsjednik stranke DPS-a. Da li Vi još mislite da DPS sa svojim koalicionom partnerima nema apsolutnu većinu u parlamentu? Da li Vi mislite da stranka još ima šansu da formira vladu u narednom periodu?

MILO ÐUKANOVIĆ, PREDSJEDNIK CRNE GORE: “Mi za sada imamo nezvanične rezultate izbore, i te nezvanične rezultate DPS je prihvatila, i čestitala našim konkurentima na ostvarenom rezultatu. Uradili smo to već u samoj noći izbornog dana. Dakle, sada nam preostaje da se proces u cjelini završi, da čujemo i zvanične rezultate od strane Državne izborne komisije (DIK). Nemamo očekivanja da tu može doći do neke ozbiljnije promjene. Dakle, vjerujemo da će preliminirani rezultati biti i zvanični i da će se brojčanik, dakle, koji obračunava mandate, zadržati na tome da je 41 mandat dobila tročlana koalicija koja je do sada bila opozicija, a da će Demokratska partija socijalista sa svojim koalicionim partnerima imati mandat manje, imati 40 mandata. Što se tiče formiranja vlade, kao što znate, to je sada posao koji tek treba da počne. Vidjećemo da li ova tročlana koalicija, koja je osvojila 41 mandat zaista može da ostvari takav nivo programske i političke bliskosti da formira vladu i da preuzme odgovornost za vršenje izvršne vlasti u Crnoj Gori. Što se tiče Demokratske partije socijalista, mi smo partija koja je jako dugo bila stožer državne politike, mi smo i danas najjača partija u Crnoj Gori i nakon ovih izbora. Mi smo naravno spremni uvijek da i dalje nosimo odgovornost za državnu politiku Crne Gore, ali smo već jasno kazali, spremni smo prihvatajući ovakav izborni ishod da budemo odgovorna najjača opoziciona partija, koja će u narednom periodu kao i do sada voditi računa o strateškim nacionalnim interesima. Dakle, o građanskoj državi Crnoj Gori, o multietničkoj demokratiji u njoj i o evropskom putu daljeg razvoja naše zemlje”.

NOVINAR:“ A opozicija ranije danas Vas je optužila, i optužila Vašu stranku, da stojite iza nekih incidenata, kao u Pljevljima, da izborne komisije hoće da mijenjaju ove rezultate kroz ponavaljnje izbore, kako Vi to komentarišete?”

MILO ÐUKANOVIĆ, PREDSJEDNIK CRNE GORE: “Znate, špekulacija nikad nije nedostajalo na političkoj sceni Crne Gore. Sjetite se svih prethodnih godina koliko je bilo špekulacija na račun aktuelne vlasti i te su špekulacije uvijek bile sračunate da izazovu promjenu vlasti i da dovedu do promjene strateškog kursa kretanja Crne Gore. I sada kada su ovi izbori u pitanju, postojala je špekulacija kako će Demokratska partija socijalista braniti vlast svim sredstvima, nezavisno od izborne volje građana. Kao što vidite, od toga nema ništa. Već sam Vam kazao da smo u noći izbora kazali da čestitamo konkurentima na ostvarenom rezultatu. Prema tome, nije naša opcija da bilo kakvim postizbornim inženjeringom, dakle poništavanjem izbornih mjesta i ponovnim glasanjem dovedemo u pitanju ono što je za nas neupitna demokratska činjenica. Ta neupitna demokratska činjenica kaže da je ova tročlana koalicija na ovim izborima imala za nijansu više glasova od naše koalicije, i u skladu sa našom ukupnom političkom praksom, i u skladu sa našom deklaracijom da zaista želimo da Crnu Goru razvijamo i kao stabilno i demokratsko društvo, mi tu demokratsku volju građana prihvatamo, i vjerujemo da se za svoje programske ciljeve i za neke principe razvoja demokratskog društva moramo boriti i kada smo vlast i kada smo opozicija”.

NOVINAR:“Crna Gora nema iskustva sa kohabitacijom. Ja se sjećam kad se to prvi put desilo u Francuskoj, gdje je bilo priče kako to može da funkcioniše. Vi ste dobili na predsjedničkim izborima apsolutnu većinu. Ostajete predsjednik države. Kako Vi mislite da će se razvijati ta kohabitacija”?

MILO ÐUKANOVIĆ, PREDSJEDNIK CRNE GORE: “Sigurno će funkcionisati u skladu sa Ustavom države. Siguran sam da će Crna Gora i na tom pitanju potvrditi ono što smo mukotrpno gradili tokom prethodnih 25 godina i po mom sudu solidno izgradili, a to je da postoji jedan respektabilan nivo demokratske kulture u Crnoj Gori. Postoji jedan odgovoran odnos prema stabilnosti, a važan dio stabilnosti društva je da se poštuje Ustav i da skladno funkcioniše podijeljena vlast. Kao što ste kazali, suočićemo se sa jednim novim izazovom, gdje će vladu tvoriti jedna politička struktura,  na poziciji predsjednika će biti, ću biti ja, kao predstavnik jedne druge političke strukture. U parlamentu ćemo imati 41 poslanika na jednoj strani, 40 poslanika na drugoj strani. Nije to nikakvo senzacionalno iznenađenje. Znamo da Crna Gora funkcioniše kao podijeljeno društvo već dugo vremena i da je to posljedica istorijskih podjela koje je naslijedila naša generacija i sa kojima smo se pokušali nositi na jedan civilizovan način, da pokušamo da kroz procese emancipacije približavamo ljude sa te dvije udaljene obale u Crnoj Gori. Došli smo do određenog rezultata, ne treba ga potcijeniti. Crna Gora je u međuvremenu ozbiljno napredovala, ozbiljno se ekonomski razvila, ozbiljno je razvila svoje institucije, ušla je u NATO. Danas je zemlja koja prednjači na putu evropskih integracija. Sada se dogodio taj trenutak u kojem su ljudi na izborima, a shodno svojoj volji, poželjeli promjenu vlasti, sada je imaju i svi smo dužni da to poštujemo. Ne sumnjam da ćemo kao odgovorni ljudi koji se nalaze na državnim funkcijama poštovati tu okolnost i da ćemo doprinositi nečemu što je zajedničko, to jest nacionalno dobro. Ja sam neko ko je dugo vodio vladu. Kao što znate, sedam mandata sam vodio vladu. Znam da je većina ovlašcenja izvršne vlasti u rukama vlade. Kao što znate, već sam duže od dvije godine na poziciji predsjednika. Mogao sam se, da sam želio sa te pozicije pokušati umiješati u nadležnosti vlade, vidjeli ste da uprkos ovim špekulacijama, često da kažem neutemeljenim kritikama nijeste mogli pročitati nijednu kritiku tokom tih dvije i po godine, da sam ušao u zonu ustavne odgovornosti vlade, nijesam. A vlada je bila politički jako bliska meni, jer je njenu okosnicu činila partija čiji sam predsjednik. Zašto bih to onda radio i u narednom periodu. Imam svoja ovlašcenja, razumijem, kao što ste kazali, da imam legitimitet, jer sam pobijedio u prvom izbornom krugu sa 54 posto. Prema tome, shodno političkoj  kulturi i iskustvu koje imam, spreman sam da obavljam svoj posao u interesu države Crne Gore i njenih građana, da sarađujem sa ljudima koji drugačije misle, u nadi da će i oni, uprkos toj prethodnoj retorici koju su imali, slijediti ono što je neki strateški kurs daljeg razvoja Crne Gore”.

NOVINAR:“ Na proslavama u izbornoj noći prije svega su bile vidljive srpske zastave. U koaliciji “Za budućnost Crne Gore” imamo osam stranaka, najmanje jedna stranka je izričito prosrpska i proruska. Tamo političari kad su se sreli sa Vladimirom Putinom u Beogradu, su rekli - naš predsjednik je Vladimir Putin, naš predsjednik nije Milo Ðukanović. Šta rezultati ovih izbora mogu da znače u odnosima između Crne Gore i Srbije - Srpska Sparta, i tako dalje...Vi to znate bolje nego ja i  u odnosima prema Rusiji”?

MILO ÐUKANOVIĆ, PREDSJEDNIK CRNE GORE: “Ova ikonografija koju ste pomenuli u noći izbora i nakon toga vjerujem da iznenađuje samo one koji su beznadežno neupućeni. Ko god je našao makar malo vremena da osmotri šta se događa u regionu Zapadnog Balkana, morao je upravo to očekivati. Mi već nekoliko godina upozoravamo svoje evropske, evroatlantske partnere, ukupnu javnost, da se ne samo u Crnoj Gori, čak usuđujem se da kažem ponajmanje u Crnoj Gori, ali u regionu u cjelini, i dalje oštro konfrontiraju dvije vizije budućnosti. Jedna je ta koju je negdje predvodila Crna Gora u regionu, i koju i dalje predvodi. A to je vizija evropske budućnosti regiona Zapadnog Balkana. Vi znate da je naša definicija da su evropske i evroatlantske integracije drugo ime za stabilnost Zapadnog Balkana. Mi ne mislimo da Zapadni Balkan može sam da učvrsti svoju stabilnost i da ne mislimo da može da sam sebi obezbijedi dinamičan ekonomski i demokratski prosperitet. Mislimo da nam je na tom planu potrebna Evropska unija i da nam je potreban NATO. Dakle, kao neki strateški okviri čiji sastavni dio u bliskoj perspektivi treba da postane i Zapadni Balkan. Nasuprot toj viziji budućnosti imamo drugu, to je ona vizija koja želi da obnovi sve one konzervativne i retrogradne politike koje smo imali prilike da gledamo početkom 90-ih godina. To je politika ekstremnog nacionalizma, to je politika koja pretenduje da mijenja granice na Balkanu, da umjesto aktuelne konfiguracije Balkana dobijemo tri proširene velike države na prostoru Balkanu. To je ona politika koja je 90-ih godina dovela do rata u kojem je izginulo blizu 150.000 ljudi. Nažalost, razvoj događaja u našem regionu, razvoj događanja na široj sceni, dakle ne mislim samo u odnosima Rusija - Evropa, nego i u samoj Evropi, i unutar samog NATO-a, doveo je do toga da je popustila pažnja međunarodne zajednice prema regionu Zapadnog Balkana, da su se restaurirale politike velikodržavnih nacionalizama iz 90-ih godina i da sve to danas, da kažem, dovodi u pitanje ono što je na neki način tekovina dosadašnjeg evropskog i evroatlantskog razvoja Zapadnog Balkana. Kad kažem da ima puno upliva sa adresa koje su izvan Zapadnog Balkana, pa nećemo valjda sada otkrivati ono što su zvaničnici Moskve sami kazali. Oni su već u više navrata kazali da se protive širenju NATO-a, a suštinski i Evropske unije na prostor Zapadnog Balkana. Dakle oni pokušavaju da to svoje protivljenje ostvare, tako što su veoma uplivisali u politički život određenih zapadno-balkanskih država. Ne vjerujem da time ikoga iznenađujem i u Evropi, zato što su uplivisali i u politički život svake evropske države, i Sjedinjenih Američkih Država, zašto bi drugačije tretirali Balkan. Dakle, takva poruka iz Moskve je naravno ohrabrila retrogradne politike u regionu. Tako da danas, kao što vidimo, oživio je velikosrpski nacionalni projekat. Taj projekat pretenduje da obezbijedi neku kompenzaciju Srbiji za izgubljeno Kosovo i naravno da je tu Crna Gora prva željena meta velikosprskog nacionalizma. To valjda svi jednako dobro čitamo, nije niko neobaviješten. Ako je i ostao bez dovoljno pažnje za Zapadni Balkan, nebrojeno puta tokom posljednjih par godina smo to ponovili kao opasnost, nikada ne ističući interes Crne Gore u prvi plan. Dakle, Crna Gora će morati sa tim da se nosi, kao što vidite spremni smo da se nosimo i nakon ovih izbora. Ono što je loše, to je da, ako ta politika nastavi da dalje živi, da se širi, da nesmetano ugrožava suverenost drugih država u regionu, i da na taj način vraća Zapadni Balkan u 90-e godine. Nadajmo se da ipak do toga ipak neće doći, i da će oni koji su naši prioritetni partneri, a naš prioritetni partner je EU, jer je Zapadni Balkan dio evropske kuće, da EU sa svojim strateškim partnerom - SAD, dakle u formi evroatlantskog partnerstva pokazati viši stepen pažnje u narednom periodu, da se suzbiju retrogradni procesi koji su se danas razmahnuli u našem regionu i koji prijete da proizvedu štetne posljedice po evropsku stabilnost”.

NOVINAR:“A Crna Gora je stvarno dio takve stabilnosti regiona koji ima dosta problema, Bosna, Kosovo - otvoreni su pregovori u Briselu i Vašingtonu, ali to sada nije tema. Politički odnosi političkih snaga u Crnoj Gori od ta dva bloka su vrlo tanki. Osim toga, ako se formira ta nova vlada, u toj novoj vladi će biti 15 različitih stranaka, stranaka različitih profila, svakako, u ekonomskoj krizi koja teče zbog korona virusa. Dakle, šta to znači? Šta znači ova promjena u Crnoj Gori za region?”

MILO ÐUKANOVIĆ, PREDSJEDNIK CRNE GORE: “Dobro ste kazali, Crna Gora nije samo do sada, nego i sada neko ko je svetionik evropske budućnosti Zapadnog Balkana. Ne ustručavam se to da kažem zato što mislim da je Crna Gora napravila značajnije iskorake prema evropskom cilju od bilo koje od država na Zapadnom Balkanu i želim da vam potvrdim da će pozicija partije koju ja predvodim i želim takođe da vam potvrdim, pozicija koalicije koja funkcioniše i koja ima 40 poslaničkih mjesta u crnogorskom parlamentu, samo jedan manje od onih koji su pobjednici na ovim izborima, da će naša politika i dalje biti politika daljem proevropskog razvoja, politika građanske države i politika očuvanja i učvršćivanja multietničkog sklada. Dakle, izbori su uvijek prilika da provjerite demokratsko raspoloženje svoje javnosti. U ovom trenutku se ono iskazalo kroz cifre koje su poznate. Ne pada nam na pamet da polemišemo sa izbornom voljom građana. Dakle, izborna volja građana je takva, mi ćemo je poštovati i za svoju politiku ćemo se boriti jednako strastveno iz opozicionih klupa. Ako sada pobjednička koalicija uspije da formira vladu, jednako ćemo se boriti iz opozicionih klupa, kao što smo se u čitavom prethodnom periodu za te vrijednosti borili kao vlast. Da li će ugrožavanjem neke jasnoće proevropske politike u Crnoj Gori pomoći bliskoj evropskoj perspektivi Zapadnog Balkana? Neće! Neće, zato što je jasno da je Crna Gora zaista do sada bila najubjedljiviji promoter evropskih vrijednosti u ovom regionu i neko ko je najodlučnije se suprostavljao tom retrogradnom političkom uticaju sa strane, koji je zapravo preko Crne Gore i preko Zapadnog Balkana ratovao, politički ratovao sa Evropom. Dakle, Evropa je morala to, čini mi se malo da pažljivije izuči taj fenomen i da pokuša, da kažem, da spriječi da se događa metastaza tog retrogradnog političkog uticaja po evropskom, demokratskom i političkom tkivu, ali nadajmo se, dakle da svako iskustvo posluži kao dobra opomena i da se spriječi ono što Evropa mora da spriječi. Evropa mora da zaštiti prvo svoj identitet, mora da zaštiti svoje bezbjednosne i vanjsko - političke interese, mora da zaštiti svoju demokratiju, mora da kao što je i rečeno od strane predsjednice Evropske komisije konsoliduje svoju politiku i da konsoliduje svoju poziciju važnog geopolitičkog igrača i mora da sačuva ona svoja strateška partnerstva. To strateško partnerstvo je prije svega u okviru evroatlantskog saveza jer je to prirodni savez, savez koji počiva na identičnom sistemu vrijednosti s jedne i s druge strane Atlantika. To je onaj savez koji je posle Drugog svjetskog rata donio najbrži mogući prosperitet ne samo u Evropi i Americi, nego čitavom svijetu. Dakle, taj savez ima svoje vrijednosti. Ja mislim da je jako važno učvrstiti ga i da kažem dati mu novu energiju, dati mu neki novi dah da i dalje igra tu ulogu koju igra u poslijeratnom razvoju, dakle predvodnika pozitivnih promjena na globalnoj sceni, i ja mislim da će jedino takva politika biti blagotvorna za izvjesnu  evropsku budućnost Zapadnog Balkana. Ukoliko Zapadni Balkan ostane prepušten sam sebi, kao što se događalo mnogo puta tokom naše istorije, znamo da smo uvijek zapadali u greške koje nijesu samo skupo koštale nas na Balkanu, nego su veoma skupo koštale Evropu. Dakle, sjetimo se svih onih vojnih i civilnih misija NATO-a i Evrope 90-ih godina koje traju do današnjeg dana. Dakle, ne treba nam to iskustvo. Treba nam dobra analiza procesa na Zapadnom Balkanu i treba nam udružena akcija da te štetne maligne uticaje, u suštini antievropske politike na Zapadnom Balkanu što efikasnije eliminišemo. Sa dojučerašnjom politikom ili sa još uvijek aktuelnom politikom u Crnoj Gori, to je bilo lakše. Nakon promjene vlasti koju očekujemo to će biti teže, ali naravno ne treba odustajati od nečega što znamo da jedino može donijeti dobro ovom regionu. To je bezuslovna evropeizacija regiona i otvorena vrata Evropske unije za zemlje sa Zapadnog Balkana i snažna podrška proevropskim i proreformskim snagama u našem regionu, da bi sa tom podrškom mogli da savladavamo ove žilave otpore evropskoj budućnosti koje stanuju na Zapadnom Balkanu i da, kao što sam kazao, u dogledno vrijeme ostvarimo evropsku perspektivu i da na taj način doprinesemo konsolidaciji stabilnosti i prosperiteta na evropskom kontinentu”.


Predsjednik Crne Gore