Govor predsjednika Đukanovića na svečanosti povodom 27. novembra - Dana Javnog servisa Crne Gore

27/11/2019

Govor predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića na svečanosti povodom obilježavanja 27. novembra – Dana Javnog servisa Crne Gore i obilježavanja 75 godina Radija i 55 godina Televizije Crne Gore. 


Poštovani direktore Šundiću,

Poštovani zaposleni i članovi menadžmenta i Savjeta RTCG,

Ekselencije,

Dame i gospodo,

Sa zadovoljstvom sam prihvatio poziv da vam se obratim na svečanosti povodom vašeg velikog jubileja, značajnog ne samo za Radio Televiziju, već i za Crnu Goru i njene građane.

Ovo je prilika da se s poštovanjem sjetimo vizionara i entuzijasta koji su u drugoj polovini XX vijeka utemeljili Radio-televiziju i presudno uticali na njen razvoj i na emancipaciju Crne Gore. Srdačno čestitam i vama koji danas, po uzoru na svoje prethodnike, dajete snažan doprinos razvoju Javnog servisa, i osavremenjavanju njegovog rada. 

RTCG od danas počinje da radi na novoj digitalnoj tehnologiji, što je dan nove istorije kuće i simbolički pokazatelj napretka države. Ova najsavremenija tehnologija u proizvodnji programa će pojednostaviti posao, a informacije će stizati mnogo brže do korisnika. 

Neko će reći da kasnimo. Tačno! Kad kasnite danas pet-osam godina za HD signalom, to je kao prije pola vijeka 20, ili prije jednog vijeka 50 godina. Crna Gora je u mnogo čemu kasnila kroz istoriju, ali je sa štamparstvom i radiom prva u ovom dijelu Evrope prihvatala civilizacijska dostignuća. 

Prilika je da se podsjetimo na nastanak i razvoj Radija i Televizije u nas. Istorija crnogorskih elektronskih medija je počela 5. maja 1904. godine u Londonu kada je između crnogorske vlade i Guljelma Markonija, italijanskog Nobelovca, sklopljen ugovor za izgradnju radio-stanice na brdu Volujica kod Bara, koja je te godine počela s radom. U prisustvu i knjaza Nikole i Markonija. Stanica je registrovana kao „crnogorska“ kod Savezne kancelarije za međunarodni saobraćaj u Bernu. 

U metežu Velikog rata srušena je i radio stanica, i država Crna Gora.

U međuratnom periodu u Crnoj Gori nije bilo radio stanice. Pred Drugi svjetski rat imali smo svega nekoliko stotina radio-prijemnika. Italijanski okupatori su 1941. na Cetinju postavili radio-stanicu, preko koje su Njemci 1943. godine nastavili fašističku propagandu. Kada su partizanske jedinice oslobodile Cetinje u novembru 1944, ova radio-stanica se oglasila kao Radio Cetinje, prvi slobodni elektronski medij u Crnoj Gori. Pet godina kasnije, Radio je preseljen u Titograd. 

Radio u cijelom minulom periodu ima grandioznu ulogu ne samo kao prvi, najdostupniji i najaktuelniji informator, već i kao svojevrsni puls razvoja i opšteg napretka društva. 

Prva TV slika u Crnoj Gori – program RAI, viđena je na Lovćenu 1956. Početkom 60-ih godina počelo je emitovanje programa Jugoslovenske Radio Televizije i prenošenje signala RAI. U Crnoj Gori je 1962. godine bilo svega oko 300 televizora, čija je cijena kad su se pojavili iznosila oko 20 prosječnih plata. U Golubovcima je 27. novembra 1963. godine pušten u rad novi predajnik Radio-Titograda, i televizijski predajnici na Lovćenu i Bjelasici. Došlo je do bržeg razvoja Radio-televizije, a  već 1966. u Crnoj Gori je bilo oko 7.000 televizora. 

Crna Gora je tek tada zakoračila u elektronsku eru koja će zagospodariti svijetom i učiniti ga globalnim. Ona je izašla iz elektronske izolacije i postala punkt u svjetskoj TV mreži. Kad je osnovana, Televizija je imala urednika, snimatelja i vozača. Prva tv reportaža pripremljena u crnogorskoj redakciji emitovana je 4. maja 1964. u centralnom dnevniku Televizije Beograd. Taj datum se smatra početkom rada Televizije Crne Gore. 

Odlukama najviših državnih i političkih institucija i zalaganjem istaknutih crnogorskih zvaničnika 70-ih godina otpočela je dinamična kulturna emancipacija Crne Gore. Skupština je 1966. godine donijela prvi srednjoročni plan o razvoju kulture. 

Među prioritetima je bio i razvoj Radio-televizije. CK SK Crne Gore je 1970. godine usvojio „Platformu o razvoju crnogorske kulture“. Bio je to prvi dokument te vrste u našoj istoriji, programska platforma za  razvoj kulture u Crnoj Gori u socijalističkom periodu. Cjelovit program povezivanja institucija informativnog, naučnog, obrazovnog i kulturnog karaktera. Kultura je tretirana kao bitna komponenta slobodnog i svestranog razvitka i afirmacije crnogorske nacije. Institucionalni i kadrovski ciljevi Platforme bili su, između ostalih: osnivanje Univerziteta, formiranje Akademije nauka i umjetnosti, osnivanje televizijskog studija i snaženje radio-mreže, i izdavanje dnevnog lista Pobjeda. Rezultati ove politike bili su epohalni za Crnu Goru. Društvo za nauku i umjetnost Crne Gore formirano 1973. preimenovano je u CANU, a Univerzitet je formiran 1974, „Pobjeda“ je postala dnevni list 1. januara 1975, a Televizija Titograd je iste godine počela emitovanje sopstvenog dnevnika. Televizija je dala nemjerljiv doprinos informisanju o razornom zemljotresu i jačanju svijesti o solidarnosti i obnovi. Već 1979. godine se uključila u Evroviziju sa otvaranja TV Festivala nesvrstanih zemalja u Baru. Radio i Televizija su 1984. preseljeni u novu zgradu, da bi 1991. godine bili objedinjeni u jedinstveni radiodifuzni sistem RTCG. 

Ljudi koji su 70-tih vodili tu kuću, kao i najviši rukovodioci SR Crne Gore, isticali su da su pred Televiziju postavljeni zadaci da radi na afirmaciji crnogorskog nacionalnog bića, kulturnog i stvaralačkog identiteta, i da bude stožer okupljanja stvaralačkih snaga, kulturnih i naučnih radnika koji će afirmisati državu Crnu Goru. 

Polazeći od takvog opredjeljenja RTV Titograd je sredinom 80-ih emitovala nekoliko ciklusa serijala „Crnogorska kulturna riznica“ kojima je dat presudan doprinos u predstavljanju bogate, ali do tada šire gotovo nepoznate crnogorske istorije i kulture, i snažno afrimisan crnogorski identitet. Produkovani su dramski, filmski, zabavni, dječji, obrazovni, dokumentarni, sportski i muzički programi, sa jačanjem svijesti o sopstvenim vrijednostima. To je značajno doprinosilo da se crnogorska kultura, istorija i identitet bolje razumiju i šire prihvate u javnosti. Takva misija RTV Titograd 70-ih i 80-ih u mnogome je doprinijela stvaranju svijesti o pravu na obnovu crnogorske državne nezavisnosti. 

U godinama krvavog raspada Jugoslavije, posljedice tadašnjih tektonskih društvenih promjena pogodile su i RTCG. Početno nerazumijevanje dubine političkih promjena koje su zahvatile evropski i jugoslovenski prostor, uzrokovalo je u tom vremenu i određene greške u vođenju državne politike, kao i u uređivačkoj politici RTCG. Nakon što je slika postala jasnija, i što se Crna Gora posvećenije okrenula svojim nacionalnim interesima, Radio-Televizija je počela značajnije doprinositi njenom demokratskom razvoju. Kroz informativne i druge programske sadržaje svi relevantni politički subjekti u Crnoj Gori su promovisali svoje političke ideje. 

RTCG je u periodu uspostavljanja demokratije i višestranačja bila najznačajniji medij za otvorene političke debate o svim važnim društvenim pitanjima, dajući tako značajan doprinos širenju demokratske kulture u crnogorskom društvu.

RTCG nije samo ugledna medijska kuća, od 2002. godine nacionalni Javni servis građana Crne Gore, već prije svega nezaobilazna društvena institucija obrazovanja, kulture, nauke i demokratije u našoj zemlji.

RTCG je bila i ostala snažan promoter temeljnih vrijednosti savremene Crne Gore. Afirmisanjem crnogorske milenijumske državnosti, antifašizma, tolerantnog i skladnog multinacionalnog, multikulturnog i multireligijskog društva Crne Gore i kroz posebne programske sadržaje na albanskom jeziku, kao i emisijama za Rome i za lica sa posebnim potrebama, RTCG je dala nemjerljiv doprinos mirnom i demokratskom procesu obnove državne nezavisnosti 2006. i njenom napretku na evropskom putu i članstvu u NATO. Satelitski program je značajno doprinio informisanju naših iseljenika u svijetu i njihovoj vezanosti za Crnu Goru.

Podsjećajući na istoriju Radio-Televizije Crne Gore i na njen doprinos i značaj za savremeno crnogorsko društvo, izražavam duboko uvjerenje da će dalji tehnološki, finansijski, profesionalni, kadrovski i statusni razvoj RTCG doprinijeti njenom pozicioniranju kao oslonca i predvodnika u stvaranju bolje Crne Gore. Zato moramo uraditi sve da se RTCG razvija kao moderan i nacionalni Javni emiter. Posljednjih nekoliko godina za modernizaciju i tehnološke inovacije Javnog servisa iz državnog budžeta izdvojena su veoma značajna sredstva.

Svi mediji su važni za razvoj moderne Crne Gore, ali nijedan drugi nema tako raznovrstan, bogat i kvalitetan program kao RTCG, što je i prednost i obaveza. To podrazumijeva da u Savjetu, menadžmentu, uredništvu i novinarskom sastavu, imamo stručne, profesionalne i odgovorne pojedince, koji treba da rukovode Radio-Televizijom i stvaraju kvalitetne programske sadržaje, u skladu sa najvišim dostignućima novinarske profesije.

Položaj RTCG je uređen adekvatnim zakonima koje nastojimo uskladiti sa najvišim standardima Savjeta Evrope i Evropske unije u ovoj oblasti. Savjet Evrope je prepoznao još u Evrpskoj konvenciji o ljudskim pravima, izuzetno važnu ulogu javnih servisa u obezbjeđivanju osnovnog prava na slobodu izražavanja i informisanja. Javni servisi su viđeni kao bitan javni izvor nepristrasnih informacija i različitih političkih mišljenja, platforma za podsticanje pluralizma i svijesti o tome, posebno pružajući različitim grupama u društvu mogućnost primanja i prenošenja informacija, izražavanja i razmjene ideja. Takav medij može značajno doprinositi promociji socijalne kohezije, kulturne raznolikosti i pluralističke komunikacije dostupne svima, promovišući tako, i stalno izgrađujući demokratsko društvo. U skladu sa smjernicama i preporukama EU, RTCG treba da pojača napore da se razvija u javni medijski servis koji je odgovoran prije svega crnogorskoj javnosti. 

Rezolucijom Savjeta Evrope iz 1999. u vezi sa Javnim servisom potvrđeno je da je za ispunjenje njegove misije neohodan stalni tehnološki napredak. Tome svjedočimo danas ovim digitalnim iskorakom RTCG. 

Moramo biti svjesni da su za demokratski napredak i slobodu jednako odgovorni i mediji i državni organi. Država je obavezna da stvori adekvatan zakonski i društveni ambijent za slobodne i profesionalne medije. No, normativno uređenje ne znači istovremeno i primjenu pravnih normi. Zato mediji, odnosno njihova uprava, uredništvo i novinari moraju da ih implementiraju tako što će svoje poslove obavljati u skladu sa zakonima, s profesionalnim kodeksom i moralnom odgovornošću. Samo profesionalni i etički mediji mogu obezbijediti pravo javnosti da zna, i da bude meritorni kontrolor svih grana vlasti. Sloboda i zakonski uređen ambijent za rad medija, zaštita novinara, standardi javnog interesa i zalaganje za profesionalno unapređenje i održivost medijske pluralističke scene, ciljevi su kojima težimo i kojima smo posvećeni. Jedino kredibilni mediji mogu stvarati i kredibilnu javnost. 

Dame i gospodo,

Mislim da iznosim stav velike većine građana kada kažem da RTCG kroz istinite, pouzdane i pravovremene informacije značajno utiče na poboljšanje života zajednice i stvaranje pozitivne atmosfere u društvu. 

Time RTCG postaje partner i oslonac državnim organima, političkim i društvenim subjektima, stvaralačkoj zajednici i građanima u izgradnji boljeg društva. 

Želim da vjerujem da ćete kao pripadnici najpoznatije crnogorske medijske kuće, u duhu jubileja i na bazi bogate tradicije, opravdati i zadržati povjerenje koje ste stekli slijedeći vrijednosti i principe profesije, i da ćete nastaviti da odgajate nove generacije novinara koje će pomagati u izgradnji i razvoju Crne Gore kao moderne evropske države.

Još jednom vam čestitam jubilej i zahvaljujem na pažnji.


/**/